StoryEditorOCM
4 kantunaRASPAD SUSTAVA

I 11 kaznenih sudaca kontra predsjednika Pešića: Sucima su ugrožena ne samo radnička već i temeljna ljudska prava te osobne slobode zajamčene Ustavom!

Piše IN
23. siječnja 2023. - 20:00

Ne stišava se bura nezadovoljstva sudaca Općinskog suda u Zadru s načinom rada predsjednika Općinskog suda Marija Pešića

Kulminacija sudački frustracija manifestirala se u petak 13. siječnja na sjednici svih sudaca Općinskog suda, o čemu je Zadarski.hr izvijestio javnost. Na toj sjednici, pred svim sucima i predsjednicima sudova, Marijom Pešićem i Željkom Đerđem, kazneni sudac Davor Dubravica pročitao je usuglašeni stav svih 11 sudaca Kazneno-prekršajnog odjela u vezi stanja na zadarskom Općinskom sudu. 

Povod njihove reakcije bila je namjera predsjednika Pešića da kaznenu sutkinju Mitru Meštrović Godišnjim rasporedom poslova (GRP) za 2023. premjesti na Parnični odjel. Njezin prigovor predsjednik Županijskog suda Željko Đerđ je prihvatio, ali ga Pešić nije poslušao. Nakon drugog prigovora sutkinje Meštrović, na koji se Pešić opet oglušio, Đerđ je odluku predsjednika Općinskog suda preinačio tako da je sutkinju Meštrović zadržao na Kazneno-prekršajnom odjelu.

Jednoglasni stav sudaca Kazneno-prekršajnog odjela donesen je na sjednici odjela 12. siječnja, a mi ga prenosimo u cijelosti:

 

PROBLEMI U RADU KAZNENO-PREKRŠAJNOG ODJELA OPĆINSKOG SUDA U ZADRU I PRIJEDLOZI ZA POBOLJŠANJE

Na Kaznenom odjelu je tijekom 2022. godine zaprimljeno 2168 spisa, a riješeno ih je 2284 spisa, dakle Kazneni je odjel u plusu za 116 spisa sa jedanaest sudaca.

S obzirom da se na Kaznenom odjelu u 2022. prosječno po sucu rješavalo oko 207 spisa, to znači da će odjel biti u minusu već sa jednim sucem manje, jer je plus u 2022. iznosio 116 spisa. Kazneni suci, imajući u vidu da je četvero sudaca dodatno uz kaznene referade opterećeno prekršajnim predmetima, trenutno prosječno zadužuju 185 predmeta, a odlaskom jednog suca koji je već imenovan na Županijski sud u Zadru zaduživat će prosječno 203 predmeta po referadi što već predstavlja preopterećene kaznene referade.

Stoga je jasno da na Kaznenom odjelu nema viška sudaca, da će potencijalno već odlaskom jednog suca na viši sud, Kazneni odjel biti u problemu oko rješavanja priliva, te da nema nikakve potrebe za premještajem bilo kojeg drugog suca sa Kaznenog odjela na Parnični odjel, ili bilo koji drugi odjel, već upravo suprotno na Kazneni odjel se treba dovesti još jedan sudac. 

Ovo iz razloga što je za 2023. bio donesen GRP kojim je sa Kaznenog odjela sutkinja Mitra Meštrović trebala biti premještena na Parnični odjel, koji je GRP odlukom Predsjednika Županijskog suda u Zadru preinačen upravo iz razloga što na Kaznenom odjelu nema viška sudaca, niti nedostaju suci na Parničnom odjelu. 

Na Kaznenom odjelu osim činjenice da suci prosječno zadužuju referade od 185 predmeta, nema sudskog savjetnika za ispomoć u radu na kaznenim predmetima, iako su na drugim opterećenim sudovima u RH na Kaznene odjele raspoređeni sudski savjetnici kao ispomoć u izradi nacrta rješenja u predmetima izvanraspravnog vijeća i rješenja o troškovima kaznenog postupka, pa bi u istoj svrsi bilo potrebno na Kazneni odjel prerasporediti najmanje jednog sudskog savjetnika. 

Nadalje, ukazuje se da je izmjenama GRP-a za 2022. rasformiran Prekršajni odjel ovog suda i osnovan Kazneno-prekršajni odjel. 

Od osam sudaca koji su radili na Prekršajnom odjelu, sedam ih je prebačeno na Parnični odjel dok je sutkinja Lorinda Tolić jedina ostala raditi na prekršajnim predmetima. 

Općinski sud u Zadru je tako jedini u RH uz Općinski sud u Vukovaru i Općinski sud u Metkoviću dobio objedinjen Kazneno-prekršajni odjel. 

Notorno je da su Vukovar i Metković znatno manji gradovi i manja sudbena područjima od zadarskog. Osim što je Zadar peti grad po veličini u RH, zadarsko sudbeno područje tijekom turističke sezone ima jednu od najvećih populacija u državi. Tako npr. otok Vir tijekom sezone ima oko 50.000 stanovnika te uz popularnu destinaciju Novalja/Zrće kao i ostale turističke destinacije na sudbenom području generira velik broj prekršajnih, ali i kaznenih predmeta. 

Usporedba s ostalim gradovima slične veličine, ali i manjima, pokazuje da svi imaju ustrojene Prekršajne odjele, npr. Osijek ima 7 sudaca koji rade na Prekršajnom odjelu, Bjelovar 6 sudaca, Čakovec 5 sudaca, Pula 5 sudaca, Vinkovci 5 sudaca, Slavonski brod 5 sudaca, Dubrovnik 4 suca, itd. 

Od odlaska u mirovinu sutkinje Lorinde Tolić 1. studenog 2022. koja je zaduživala referadu od 1268 prekršajnih predmeta (a zajedno sa predmetima izvršenja prekršaja referadu od 4675 spisa) predmeta na Općinskom sudu u Zadru niti jedan sudac nije raspodijeljen da radi isključivo na prekršajnim predmetima te se nije postavilo pitanje tko će zamijeniti ovu sutkinju, kao jedinog prekršajnog suca na spojenom Kazneno-prekršajnom odjelu, pa je tako njezina referada preraspodijeljena u dijelu prekršajnih predmeta na sudske savjetnike, a u dijelu izvršenja i maloljetničkih prekršajnih predmeta na jednog kaznenog suca. 

Rješavanje svih prekršajnih predmeta (osim maloljetničkih) tako je dano u rad sudskim savjetnicima, pa i predmete hitne naravi tzv. „privođenja“ unutar radnog vremena. 

S obzirom da se radi o najtežim predmetima koji zahtijevaju žurnu stručnu prosudbu o opasnosti okrivljenika o ponavljanju djela te o zadržavanju okrivljenika u zatvoru ili puštanju na slobodu i određivanju mjera opreza, sudski savjetnici od kojih većina radi na prekršajnim predmetima tek nekoliko mjeseci, nemaju ni stručnog ni životnog iskustva saslušavati počinitelje i žrtve takvih djela niti predlagati odluke. Posebno što se među tim predmetima u velikom broju nalaze i predmeti nasilja u obitelji. Svjestan kompleksnosti materije nasilja u obitelji i sam ministar pravosuđa i uprave RH je najavio zakonske izmjene i specijalizaciju sudaca koji rade na takvim predmetima i izdavanja licenci na pet godina specijaliziranim sucima za rad na predmetima nasilja u obitelji, što dovoljno govori o razumijevanju da se radi o najtežim predmetima namijenjenim isključivo specijaliziranim sucima. 

Činjenica da je kaznenom sucu Davoru Dubravici dano u rad oko 184 prekršajna spisa, te mentoriranje troje savjetnika, da je uz svoju kaznenu referadu od 189 predmeta zadužen za 2900 spisa izvršenja u prekršajnom postupku, te da je parničnoj sutkinji Mariji Stopfer Mišetić dano mentorstvo nad pet prekršajnih savjetnika u Zadru, iako radi i vodi Stalnu službu u Biogradu na Moru, nije dobra organizacija rada na prekršajnim predmetima, jer nije logično da na Prekršajnom odjelu sa neriješenih 6621 tisuća predmeta (sa izvršenjem sveukupno 9565), a bilo bi ih 8615 da nije 1994 predmeta ove godine proslijeđeno u Split, na rad na isključivo prekršajnim predmetima nije raspoređen niti jedan sudac, kao što nije logično da savjetnicima mentorira sudac koji ne da nije u istoj zgradi, nego ne radi u istome gradu. 

Zbog takve organizacije rada, poslovi dežurstva izvan redovnog radnog vremena za prekršajne spise hitne naravi (privođenja) raspodijeljeni su na tri sutkinje Kazneno-prekršajnog odjela Dubravku Škalabrin, Kseniju Bratković i Teodoru Projić-Škovrlj koje se u svojim referadama ne bave prekršajnim pravom, niti su im redovno dodijeljeni prekršajni predmeti, što je neprihvatljivo. 

Napose se ukazuje da takvim rasporedom poslova navedene sutkinje dežuraju najmanje deset dana u mjesecu, a i izvanrednim okolnostima (primjerice bolovanje jedne od sutkinja) vrijeme rada se dodatno povećava. Ovakvim rasporedom poslova krše se temeljna radnička prava osigurana Zakonom o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22.) prvenstveno članci 65. i 75. citiranog zakona. 

Sukladno čl. 75. st. 1. Zakona o radu radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 74. ovoga Zakona. Sukladno st. 4. istog članka ako radnik ne može koristiti odmor u trajanju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, mora mu se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju. Sukladno Članak 65. st. 3. Zakona o radu ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.

Za napomenuti je da pojam „radno vrijeme” iz članka 2. točke 1. Direktive 2003/88 EEZ obuhvaća cijelo vrijeme dežurstava uključujući ono u stanju pripravnosti tijekom kojeg su ograničenja nametnuta radniku takve prirode da objektivno i u velikoj mjeri utječu na mogućnost da taj radnik tijekom tih razdoblja slobodno upravlja vremenom tijekom kojeg njegov poslodavac nema potrebu za njegovim profesionalnim uslugama kao i da posveti to vrijeme vlastitim interesima.

Iako navedene sutkinje nisu prigovarale ovakvom godišnjem rasporedu poslova, u praksi se ovakav način rada pokazao dugoročno neodrživ, te dovodi do prevelike iscrpljenosti sutkinja kojima su na ovaj način ugrožena ne samo radnička već i temeljna ljudska prava, te osobne slobode zajamčene Ustavom.

Stoga se s obzirom na veliki broj neriješenih spisa, na veliki priliv prekršajnih predmeta, kao i na naprijed istaknuto da sudski savjetnici nemaju dovoljno stručnog kapaciteta ni iskustva za rad na najtežim predmetima, ukazuje potrebnim Prekršajni odjel odvojiti od Kaznenog odjela na kojem zbog činjenice da se radi o jedinom odjelu sa dežurstvima na Općinskom sudu u Zadru treba biti raspoređeno minimalno četiri suca, uz četiri do pet savjetnika, kojima se tek tada može kvalitetno mentorirati. 

Nadalje, napominje se da dodjeljivanje prekršajnih predmeta četvorici sudaca koja su zadužena za kaznene predmete (sutkinja Ksenija Bratković je 31. 12.2022. imala u radu 220 neriješenih kaznenih predmeta, sutkinja Teodora Projić Škovrlj je imala 175 neriješenih kaznenih predmeta, sutkinja Dubravka Škalabrin je imala u radu 193 neriješena kaznena predmeta dok sudac Davor Dubravica ima 189 neriješena kaznena predmeta) iste opterećuje u ažurnom radu na kaznenim predmetima i nije u skladu sa potrebom specijalizacije sudaca.

U prilogu ovog teksta se dostavlja sumarno statističko izvješće o broju primljenih, riješenih i neriješenih predmeta u Općinskog sudu u Zadru za 2022. godinu i zapisnik sa sjednice sudaca Kazneno-prekršajnog odjela 12. siječnja 2023. 

Tražimo da se navedeni tekst uvrsti kao dio zapisnika sa sjednice svih sudaca Općinskog suda u Zadru 13. siječnja 2023. 

U Zadru, 12. siječnja 2023.

Suci Kazneno-prekršajnog odjela: 

Jasna Ančić Barić, predsjednica odjela

Davor Dubravica, zamjenik predsjednice odjela

mr.sc. Ana Brkić, sudac

Ivana Parać Krišto, sudac

Ana Zrilić, sudac

Ante Bačić, sudac

Teodora Projić Škovrlj, sudac

Ksenija Bratković, sudac

Dubravka Škalabrin, sudac

Danijela Zubčić, sudac

Mitra Meštrović, sudac

27. siječanj 2023 09:28