StoryEditor
4 kantunaTREĆA ŽIVOTNA DOB

U Biogradu došli na originalnu ideju: Grad će se brinuti o starijima, a oni će plaćati svojim nekretninama!

Piše Ivica Neveščanin
11. veljače 2020. - 21:00
Ivan Knez, gradonačelnik Biograda na MoruLuka Gerlanc/Cropix

- Nedavno sam gledao televizijsku emisiju o problemima s ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju starijih osoba. Kad sam čuo podatak Matice umirovljenika da je u Hrvatskoj zabilježeno 6500 prijevara s ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, ostao sam šokiran. Neslužbena, crna brojka, navodno je dvostruko veća. To znači da je više od 13 tisuća ljudi, nečijih majki i očeva, djedova i baka, prevareno, da su ostali bez neke svoje nekretnine, stana ili kuće, koju su stjecali cijeli život. Nitko, zapravo, pouzdano ne zna koliko je starijih ljudi prevareno kroz takve ugovore, a posebno mi se urezao podatak da neki bivši javni bilježnik na svoje ime ima 700 takvih ugovora! Sve me to potaknulo na razmišljanje kako bih svoje sugrađane mogao zaštititi od takvih prijevara. Kako im mogu pomoći u situacijama kad im njihove obitelji pomoći ne mogu? Došao sam na ideju kako bi najbolje bilo da gradska uprava preuzme ulogu skrbnika za naše starije sugrađane, potpisujući s njima ugovore o doživotnom uzdržavanju - govori Ivan Knez (HDZ), gradonačelnik Biograda na Moru, objašnjavajući nam svoju namjeru da jedinicu lokalne samouprave kojoj je na čelu već 16 godina na jedinstven način u Hrvatskoj uključi u sustav socijalne skrbi. Ne samo kao financijera pojedinih programa kao do sada, primjerice mreže gerontodomaćica, nego izravno kroz financijsku skrb o starijim osobama. O svojim sugrađanima treće životne dobi bez obitelji koje se ne mogu skrbiti o njima ili njihove obitelji naprosto ne mogu priuštiti svaki mjesec izdvajanja za njihov smještaj u nekom domu ili centru za starije osobe.

Poduzetničke namjere

- Gledajte, naše su namjere jasne i transparentne, ali i poduzetnički orijentirane. Grad se u ovakvoj inicijativi pojavljuje kao jamac sigurnosti da ljudi s kojima će eventualno ostvariti oblik doživotnog uzdržavanja, neće biti prevareni. Odnosno da nakon potpisivanja ugovora neće biti istjerani na ulicu, da neće ostati bez nekretnine u koju su ulagali cijeli život. To ne bi bili ugovori o dosmrtnom uzdržavanju, već isključivo o doživotnom uzdržavanju - tumači Knez.
Naime, ugovori o dosmrtnom uzdržavanju znatno su rizičniji od ugovora o doživotnom uzdržavanju. Kod ugovora o doživotnom uzdržavanju vlasništvo se prenosi u trenutku smrti primatelja uzdržavanja, dok se to kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju događa odmah nakon potpisivanja ugovora, i upravo zbog trenutka prelaska vlasništva, znatno su rizičniji ugovori o dosmrtnom uzdržavanju. Pokazuje to i kaznena odnosno sudska praksa na što je nedavno upozorila i pučka pravobraniteljica Lora Vidović govoreći o zloupotrebama sustava i ekonomskog iskorištavanja starijih osoba.
Prema podacima Eurostata objavljenim na stranicama Ureda pučke pravobraniteljice, gotovo petina stanovnika Hrvatske osobe su starije životne dobi, a ubrzano starenje stanovništva predstavlja velik društveni izazov, pogotovo u području dugoročnog planiranja skrbi i brige za njih, na što kontinuirano ukazuje i pravobraniteljica. Isto tako, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, osobe starije od 65 godina u Hrvatskoj su i najizloženije riziku od siromaštva, njih čak 28,6 posto, dva postotna poena više nego u 2016., a one koje žive u samačkim kućanstvima, još i više, gotovo polovica njih. To pokazuje da mjere koje se provode nisu dobro usmjerene i ne daju rezultate, ali isto tako to otvara prostor za pojačani rizik starijih osoba od svih oblika zlostavljanja, uključujući i ekonomsko u kojemu se posebno ističe problem zloupotrebe ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, zbog čega često ostaju i bez imovine i bez adekvatne skrbi u trenucima kada im je ona najpotrebnija.
Nažalost, u većini slučajeva se primatelji uzdržavanja nadležnim tijelima javljaju nakon sklapanja ugovora, pa im preostaje jedino pokretanje sudskih postupaka radi njihova raskida, što je dugotrajan i neizvjestan proces koji ih posebno otegotno pogađa s obzirom na njihovu dob, ističu iz ureda pravobraniteljice.

Cilj nije zarada

- Naš model je jednostavan - tumači gradonačelnik Knez. - Mi bismo korisnicima ponudili ugovor o skrbi, a kao osiguranje bi uzeli neku njihovu nekretninu, kuću, stan ili građevinsko zemljište. Vještak bi procijenio njihovu nekretninu i u skladu s potrebama mi bismo mjesečno pokrivali troškove skrbi za te osobe. Taj bi se iznos, ovisno o vrijednosti nekretnine, kretao od pet tisuća kuna mjesečno na više. Grad bi svojim novcem pokrivao sve njihove potrebe, primjerice, boravka u nekom domu ili centru za starije, ili posebne njege, ili neke druge potrebe koji njihove obitelji ne mogu priuštiti, ili naprosto ne žele. Takav bi odnos trajao sve dok primatelji skrbi žele, odnosno do njihove smrti. Ako netko od njihove obitelji u nekom trenutku poželi preuzeti brigu za njih, ugovor se raskida, a mi od njihove obitelji tražimo pokrivanje troškova u visini iznosa koji smo do tada potrošili. Nekretnine koje bi ostale Gradu nakon smrti nekog primatelja skrbi, išle bi na prodaju za pokrivanje troškova. Cilj dakle nije zarada, nego biti jamac sigurnosti našim sugrađanima u trećoj životnoj dobi - naglašava Knez.
Na području Biograda danas živi oko 1400 umirovljenika, a potrebu za doživotnim uzdržavanjem, procjenjuje se, ima nekoliko desetaka građana. Kada bi se taj model dobro razradio, moguće je da bi i članovi obitelji koji danas skrbe o svojim starijim članovima gradu prepustili brigu o njima, procjenjuje Knez. Svjestan je da zbog današnjeg načina života i obveza koje imaju radni ljudi i mlade obitelji, često nažalost nemaju vremena da se posvete svojoj djeci, a kamoli starijim članovima svojih obitelji. Takav način života, ističe Knez, upravo utječe na porast broja zloupotreba povjerenja starijih osoba, koje postaju razmjerno lak plijen lovaca na njihove nekretnine, poglavito kod slučajeva dosmrtnog uzdržavanja.
Kako bi se to spriječilo, uz jačanje informiranja i edukacije građana, pučka pravobraniteljica već niz godina zagovara uvođenje dodatnih zaštitnih mehanizama za primatelje dosmrtnog uzdržavanja, poput osnivanja registra pružatelja uzdržavanja, ograničavanje broja ugovora koji jedan uzdržavatelj može sklopiti, žurnost u postupanju sudova u slučajevima razvrgavanja ugovora, kao i osiguranje socijalnih usluga starijima koji su takve postupke pokrenuli.
- Svi bi u svoje živote trebali uvrstiti više davanja, a manje uzimanja. Pomoći i dati sebe, nemjerljivo je lijepo iskustvo - kaže Knez.

Jamac poštivanja ugovora

Hvali se da njegovu ideju pozdravljaju i njegovi sugrađani zainteresirani za takav vid socijalne skrbi, a nedavno su ga zbog toga zaustavljali građani na ulici u Zadru. Sviđa im se sigurnost koju takav model nudi jer bio Knez sutra gradonačelnik ili ne, institucija jedinice lokalne samouprave jamči da će se ugovor o doživotnom uzdržavanju poštovati.
- Na nama je sada da razradimo model, odnosno da vidimo kako je moguće ideju provesti u praksu. S pravnom službom pripremamo potrebnu dokumentaciju kako bi s ljudske i pravne strane regulirali pitanje takvog socijalnog programa gradske skrbi za naše starije građane. Za sada je najizglednije da to bude neki oblik zaklade koju bi grad osnovao i preko koje bi se taj program provodio. U svakom slučaju, želja nam je što prije s prijedlogom izaći pred gradske vijećnike i tražiti njihovu podršku, moguće već ovoga proljeća. A onda će starci moći reći svojoj djeci: „Tko vas šiša, idem ja kod Ive Kneza” – u svom stilu zaključuje gradonačelnik Biograda.

#BIOGRAD#IVAN KNEZ

Izdvojeno