Početkom srpnja u izdanju Cambridge Scholars Publishing objavljena je knjiga ”Philosophies of the Future and the Non-Human: From Cyberspace to Human Enhancement” autora Ivane Greguric i Nenada Vertovšeka. Riječ je prijevodu knjige objavljene 2021. u nakladi Jesenski i Turk pod naslovom "Filozofija budućeg: Ogledi o neljudskom". Knjiga sadrži osam eseja raznolike tematike i opsega te jednog intervju sa slavnim australskim bio-tech-art znanstvenikom umjetničkog imena Stelarc (Stelios Arcadiou) koji je ujedno i autor predgovora engleskog izdanja.
Doc. dr. Nenad Vertovšek Zadranima je najpoznatiji kao dugogodišnji novinar Slobodne Dalmacije i prije toga Narodnog lista te kao predavač na Odjelu za kroatistiku i slavistiku, kasnije Odjela za turizam i komunikacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru. Predavao je više od 15 kolegija vezanih uz praktične i teorijske aspekte medija, u svojstvu znanstvenog suradnika i docenta. Predavač je na brojnim poslovnim školama i sudionik međunarodnih konferencija, a poznat je i kao majstor Ki aikida, nositelj 6. Dana.
Autor je knjiga ”Noam Chomsky i kritika suvremenih masovnih medija - proizvodnja slika stvarnosti i nužnih iluzija” te ”Drveno željezo medija”, koja je osvojila međunarodnu nagradu Dialogos za najbolju knjigu o medijskoj teoriji i kulturi. Koautor je knjiga ”Mediji i mladi”, ”Mladi - Medijski odgoj”, ”Deset dana bez ekrana” i ”Tamna strana ekrana” te član uredništva međunarodnog elektroničkog znanstvenog časopisa In Medias Res (Zagreb).
Ivana Greguric docentica je na Odjelu za komunikologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnica je stipendije Zaklade Brocher. Autorica je knjige ”Philosophical Issues of Human Cyborgization and the Necessity of Prolegomena on Cyborg Ethics” te poglavlja u knjizi „Posthuman Cultures, Guide to Deep Learning Basics”, koautorica poglavlja u Chucku Klostermanu i filozofiji” te suurednica knjige ”Novi val i filozofija”.
Cambridge Scholars Publishing je izdavač akademskih knjiga sa sjedištem u Newcastleu upon Tyneu u Engleskoj. Nije povezan sa Sveučilištem u Cambridgeu ili Cambridge University Pressom. Osnovan je 2001. od strane bivših predavača i istraživača sa Sveučilišta u Cambridgeu te objavljuju izvorne akademske radove u širokom rasponu tema od humanističkih i društvenih do prirodnih znanosti.
„Ova knjiga preispituje filozofske aspekte budućnosti čovjeka i čovječanstva, usredotočujući se na propitivanje što jest i što znači “biti čovjek” u svjetlu znanstvenog i tehnološkog razvoja i mogućeg suživota sa strojevima i umjetnom inteligencijom. U tom smislu, doprinos autora je uspostavljanje nove discipline koja analizira našu tehnološku budućnost, koja bi mogla biti naseljena poboljšanim kiborzima, avatarima i autonomnim robotima. Ta znanstveno-tehnološka budućnost donosi praktički nesagledive društvene i filozofske posljedice. Stoga ova knjiga odgovara na pitanja: Koja su etička i ontološka pitanja i pretpostavke koje imamo o ljudima i kako će se one promijeniti s vremenom? Štoviše, kako bismo trebali razmišljati o ljudskom postojanju u ovom novom svijetu u nastajanju?” ističu izdavači na svojim stranicama na kojima je prenesen i dio predgovora Stelarca.
“Budućnost je riskantna za razmatranje, previše je varijabli. To ne bi bila budućnost da u biti nije izgrađena od neočekivanog. No, to je ono što autori, Ivana Greguric i Nenad Vertovšek, pokušavaju učiniti. Ova zbirka eseja spekulira, propituje, preispituje i ponekad predlaže rješenja za budućnost filozofije, tehnologije, virtualnog, kiborga te etičkih i ontoloških pitanja i pretpostavki koje stvaramo o ljudima” piše znanstvenik poznat po ugradnji ‘trećeg uha‘ u ruku, koji svoji eksperimentima propituje granice ljudskih tjelesnih mogućnosti u hibridizaciji ljudskog tijela i tehnologije.
Englesko izdanje na koricama prenosi i dijelove recenzija dvojice hrvatskih profesora filozofije. Lino Veljak tako navodi kako su nas autori „obdarili iznimno aktualnom knjigom, teorijskim promišljanjem konteksta geneze, logike strukture i konzekvencija procesa kiborgizacije svijeta i napose transhumane kiborgizacije ljudskog bića”.
- Na djelu je napredujuće oblikovanje kiberprostora, a u tom se sklopu znanost, tehnologija i mediji profiliraju kao stožerni čimbenici budućnosti svijeta, svijeta koji će – kako stvari stoje – biti napučen transhumanim bićima. Autori adekvatnu pozornost obraćaju i etičkoj dimenziji istraživane problematike", ocjenjuje Veljak.
Bruno Ćurko, sveučilišni profesor u Splitu i osnivač Udruge Mala filozofija, ističe pak da je u knjizi „riječ je o filozofskom promišljanju budućnosti u svjetlu postojeće i predstojeće kiborgizacije, budućnosti s transhumanim bićima i mogućnostima kiborgoetike”.
- Autori promišljaju o neljudskom napretku, o medijima koji sve više sami stvaraju virtualnu sliku svijeta. Nije to budućnost koja bi bila proizvod fikcije, već je utemeljena u suvremenoj teoriji i praksi te izvedena u znanstvenom diskursu. Čitatelj će se lako moći uvjeriti kako sva pitanja u knjizi postaju aktualna u našoj brzo nadolazećoj realnosti. U knjizi se znanstvenim aparatom istražuje utjecaj medija danas, te se locira moć medija, koji stvaraju sliku stvarnosti i na taj način usmjeravaju budućnost" zaključuje Ćurko.